PREDAJA O SMRTI MELEKA SMRTI?


Smrt – umiranje Meleka smrti

Na našem jeziku je proširen tekst 
- KADA I KAKO ĆE MELECI UMIRATI I TRENUTAK KADA ĆE AZRAIL SAM SEBI DUŠU UZETI

- NA KOJI NAČIN UMIRU MELECI?

Kao i video pod nazivom:

- KAKO ĆE UMIRATI NAJČASNIJI MELEKI?

- Smrt ( vrisak ) Meleka smrti

Spominjući predaju u kojoj se opisuje detaljno, uzimanje duša melekima (Džibril, Mikail, Israfil) i na kraju smrt meleka zaduženog za uzimanje duša (Melek smrti).

Tekst te predaje glasi:

Kada Uzviseni Allah naredi meleku Israfilu da puhne u rog (a Israfil je ogroman melek, njegova krila dosezu i do istoka i do zapada, njegove noge su 500 godina ispod sedmog sloja Zemlje, a sedmi kat nebesa je njemu do koljena) zatresce se Zemlja sa svih njezinih strana, sva stvorenja ce pomrjeti, cak i meleci na sedmom nebu, ostace samo meleci Dzibril, Mikail, Israfil i Melek Smrti, pa ce Allah dz.s. narediti Meleku Smrti da usmrti ova tri meleka, i kada ih…. Melek Smrti usmrti, upita ce ga Allah swt “Ko je jos ostao?” Pa ce Melek Smrti odgovoriti: “O Gospodaru, Ti znas da je ostao samo Tvoj slabasni rob, Melek Smrti.” Pa cemu Allah, swt, reci: “Sad ces ti kusati ono sto su drugi kusali od tebe, okusices smrt. Otidji izmedju Dzenneta i Dzehennema i umri!” Pa ce Melek Smrti pustiti takav krik pri svojoj smrti, da Allah, dz.s., nije usmrtio ranije sva stvorenja, svi bi tada pomrli od tog strasnog krika. Ostace nebesa i Zemlja prazna od meleka, dzinna i ljudi, pa ce Allah, dz.s., pogledati na dunjaluk i reci ce: “O dunjaluce, gdje su tvoji stanovnici, gdje su brda, gdje su rijeke, gdje su blagodati, gdje su vladari i njihovi sinovi, gdje su silnici i sinovi silnika, gdje su oni koji su jeli Moju nafaku i uzivali u Mojim blagodatima a obozavali druge umjesto Mene?” I reci ce Uzviseni: “ Kome je danas vlast?” Pa kad ne dobije ni od koga odgovor, jer nema nikog drugog, osim Allaha, dz.s., odgovori ce Allah: ” Allahu jedinom i svemocnom.” 

Preuzeto sa predavanja: “Dan kada ce Zemlja vijesti svoje kazivati ” – predavac : Abdussamed Busatlic“

Kao odgovor na ovo treba spomenuti:

Život i eventualna smrt meleka je gajb – nepoznanica za nas, osim onoga što je došlo u Kur'anu i vjerodostojnom sunnetu. 

Upitana stalna komisija za fetve o smrti meleka koji pišu dobra i loša djela čovjeka i šta sa njima biva nakon što čovjek preseli je odgovorila: "Stanja meleka i njihovih obaveza su pitanja gajba, nemoguće je spoznati to osim putem objave, a nije prenešem tekst koji ukazuje na smrt pisara dobrih i loših djela čovjeka nakon njegove smrti, niti imamo tekst koji govore da oni ostaju živi, niti šta biva sa njima. To prepuštamo Allahu, i ono o čemu je postavljeno pitanje nismo obavezani vjerovanjem niti je za ovo pitanje povezano niti jedno djelo..." (Stalna komisija za Fetve 2/185)

Šejhul Islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, govoreći o riječima Uzvišenog: 

وَنُفِخَ فِي الصُّورِ فَصَعِقَ مَن فِي السَّمَاوَاتِ وَمَن فِي الْأَرْضِ إِلَّا مَن شَاءَ اللَّـهُ ۖ ثُمَّ نُفِخَ فِيهِ أُخْرَىٰ فَإِذَا هُمْ قِيَامٌ يَنظُرُونَ ﴿٦٨

" I u Rog će se puhnuti, i umrijeće oni na nebesima i oni na Zemlji, ostaće samo oni koje bude Allah odabrao." (39:68) 

navodi hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem u kojem kaže: "Zaista će ljudi popadati (onesvijestiti se-poumirati) na Sudnjem danu, a ja ću biti prvi koji će se osvijestiti (ustati) i ugledaću Musaa, alejhi selam, kako se drži za stub Arša (prijestolja); ne znam da li je proživljen prije mene ili je od onih koji su izuzeti (koje je Allah odabrao)..." 

Kaže Ibn Tejmijje, rahimehullah: "Pa ako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije obaviješten o svima koji su izuzeti (od ovog usmrćivanja) ni mi ne možemo sa sigurnošću ništa tvrditi, i ovo je poput poznavanja tačnog vremena nastupa Sudnjeg dana, imena vjerovjesnika, i ono o čemu nismo obaviješteni. Ova spoznaja se ne postiže osim objavom, a Allah najbolje zna." (Medžmu'ul-Fetava 4/259)

Po pitanju nedoumice da li meleki umiru ili ne, islamski učenjaci imaju dva stava i to ćemo nekom drugom prilikom detaljno pojasniti, uz Allahovu pomoć. Međutim, ono što želimo ovom prilikom jeste da se osvrnemo na spomenuti hadis koji govori o smrti Džibrila, Mikaila, Israfila i Melka smrti.

Ovaj hadis prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a bilježe ga Ibn Ebi Dunja u El-Ehval, Ishak ibn Rahavejh u El-Metalibul-Alije, Ibn Ebi Hatim u svome Tefsiru, kao i Taberi u svome Tefsiru, Taberani u El-Ehadis Et-Tival, Bejheki, Sujuti, Ibn Kesir u Tefsiru i dr.

Ovaj hadis je MUNKER*
*Munker hadisi

Hadiski učenjaci se razilaze u pogledu definicije munker hadisa. Dvije su definicije najprihvatljivije:

1. Prema mišljenju Ibn Hadžera, munker je onaj hadiskoji prenosi dosta slab ravija i u svojemu prenošenju protivriječi pouzdanim ravijama. Ovaj drugi hadis koji pripovijedaju pouzdane ravije naziva se ma'rufom.

2. Prema mišljenju nekih drugih učenjaka, munker je onaj hadis u čijemu se senedu nađe ravija koji u prenošenju pretjerano mnogo griješi, ili ravija koji je puno nemaran, ili, pak, ravija koji je sklon grijesima.

Munker hadis spada u kategoriju veoma slabih hadisa. Po slabosti je odmah poslije mevdu' (izmišljenog) hadisa i metruk hadisa. (Pogledaj 'VRSTE HADISA I NJIHOVA PODJELA', str.34)

Hadis su kao slab (DAIF) ocijenili:
  • Imam Ahmed 
  • Imam Buhari
  • Ebu Hatim
  • Ibn Džerir Et-Taberi
  • Imam Nesai
  • Bejheki
  • Ibn Kajjim El-Dževzijje
  • Ibn Kesir
  • Ibn Hadžer el-Askelani
  • Ibn Redžeb el-Hanbeli
  • Ibn Hibban
  • Darekutni
  • Šejh Albani
  • Šejh Ahmed Šakir


i mnogi drugi učenjaci.

U lancu prenosilaca ove predaje se nalaze veoma slabi prenosioci (Muhammed Ibn Jezid i drugi), nepoznati ravije (čovjek od Ensarija) i oni oko kojih su se hadiski stručnjaci složili da su lažovi (Medžaši' ibn Amr), a u nekim putevima (lancima) ove predaje ima prekida.

A vjerodostojnim su ga ocijenili:
Ibn El-Arebi el-Maliki
Kurtubi prateći El-Arebija.

Ovim postaje jasno da je ovo veoma slaba predaja i da je nije ispravno pripisivati Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, niti na osnovu nje izgrađivati stavove i vjerovanja. Nije ispravno njome dokazivati niti je prenositi običnim ljudima koji teško prave razliku između vjerodostojnih i slabih hadisa, a svjedoci smo da se brže vežu za slabe hadise nego li za one koje bilježe Buhari i Muslim!

U Kur'anu i sunnetu imamo toliko tekstova koji govore o smrti, njenoj agoniji i obavezi da se za nju pripremamo tako da nismo u potrebi za slabim hadisima kako bismo to pojasnili, ili kako bismo ljude opomenuli.

Odgovorio: Prof. Ifet Zukorlič

Obrada: Dava Tim

0 comments:

Da`va tim

NOVI PAZAR